Je li danas pomućena slika o životu? Zaboravili smo se diviti. Zaboravili smo se radovati novom danu, ljepotama prirode kojima smo okruženi, zaboravili smo prepoznavati i otkrivati uzvišeni dar postojanja. Nismo li zaboravili i radovati se jedni drugima? Uhvatimo li sami sebe katkada u takvim mislima?

    Gdje smo se to umorili? Nisu li i mladi, koji bi trebali biti polet društva, žižak života, danas umorni, indiferenti za bilo što, mali je broj onih koji se žele angažirati, ostvariti nešto veliko i lijepo i pod cijenu žrtve.

    Živimo ugodnije i udobnije nego ijedna generacija prije nas, toliko pomagala, tehnike stoji nam na raspolaganju, ipak usprkos svemu toliko je nezadovoljstva među nama. Rijetkost je sresti čovjeka koji će reći da je sretan i zadovoljan. Svih nešto muči. Svi se s nečim bore. Svi bi htjeli više i bolje. Uvijek nekamo žurimo, hitamo. Gledamo na sutra, a danas nam promiče u napetostima i frustracijama.

    Raznolikost ponuda, reklama, dostignuća modernog vremena počinje nas pomalo gušiti. Traži se zadovoljstvo na prečac, na brzinu, odmah i sada. Malo je tko spreman ustrajno i mukotrpno raditi da nešto postigne i još da pri tome bude oduševljen, zanosan i zadovoljan.

    Pred nama stoji Božja Riječ kao odgovor. Potrebno nam je oslobođenje koje nudi Duh Božji životvorni. Valjalo bi se sastati sa svojom sjenkom, svojim odbjeglim srcem - kaže pjesnik. Vratiti se iskonskim vrijednostima sakramenata koje smo primili. Dopustiti da Duh Božji u nama zaživi, djeluje. Otkriti ljepotu života, otkriti ljepotu poziva Božjega da živimo kao djeca svjetla. Otkriti iznova naše trajno kršćansko opredjeljenje za Boga, naše usmjerenje prema vječnom životu s Bogom. Oteti se gravitacijskim silama zemlje koje nas sputavaju da doživimo istinske radosti čiji sjaj ne blijedi kao što blijede istrošene reklame.

    Ne treba se predati malodušju, niti pesimizmu. To bi značilo da smo pobjeđeni. Valja se vratiti poletu i radosti što ih daje svaki novi dan, svako novo svitanje sa zahvalom na usnama jer nas Bog nije ostavio da se sami borimo. Ostao je s nama po svom Svetom Duhu. Isus ga naziva Braniteljem, Tješiteljem - Silom odozgo koja može preokrenuti naš život. Svaka stranica Svetog pisma upravo nam o tome govori.

> BLAGDAN SVIH SVETIH – svete mise: * u župnoj crkvi u 8h * u Sv. Jakovu u 10h i u 15h * u Sv. Petru u 10h i u Hreljinu u 12h > DUŠNI DAN – svete mise u 9h i u 18h

   Kako to postići? Mnogi su koji traže recept, naputak. Ima i onih koji ga daju, pa vele čini to i to svaki dan (neku tjelovježbu, neku dijetu, neku masažu i povratit će ti se kondicija, zdravlje, duhovna ravnoteža…) Sve su to varke i zasljepljenja. Isus nam nudi put: Čuvajte moje zapovjedi i Duh Istine prebivat će u vama… - Ako me tko ljubi čuvat će moju Riječ - i ja ću njega ljubiti i njemu se očitovati - živjet ću s njim, biti ću s njim.

   Nije li to naš krajnji cilj: provesti život s Bogom, s njime biti sjedinjen već sada, živo računajući s njim u svakom trenutku našeg postojanja, da bi se kad kucne čas konca ovozemnog života tapovezanost u potpunosti ostvarila na savršen i neraskidiv način.

   Sveti Augustin veli: Dvostruku borbu vodi svijet protiv Kristovih vojnika. Laska im da ih prevari i prijeti im da ih slomi. Neka nas samo ne zarobi vlastiti užitak, neka nas ne zastraši tuđa okrutnost i svijet je pobijeđen.

   Molimo stoga od Gospodina Duha životne radosti, snage, smisla, životne ravnoteže, poleta i ljubavi za višim stvarima, nadiđimo vlastite uskogrudnosti tijela i svijeta da bismo već sada, a onda i u vječnosti, mogli zauvijek radosno klicati: “ABBA” - Oče - tvoja smo slobodna djeca.

BLAGDAN SVIH SVETIH

   Blagdan Svih Svetih slavimo u jesen. Kada se priroda priprema za svoj zimski san. Kada priroda umire. Lišće pada s grana, sve postaje smeđe, zlatno. Beremo plodove s naših njiva i pripremamo san našim oranicama i našim livadama, voćkama. Stoga i nije neobično da se blagdan Svih Svetih i Dušnog dana slavi baš u jesen kada sve umire i priprema se za san i novi život u proljeće.

   Blagdanom Svih Svetih potičemo zajedništvo. Zajedništvo svih ljudi. Živih i pokojnih. Blagdan je zajedništva jer potiče obitelj na okup, na zajedničko druženje, razgovor, slavlje tog drugog života na koji su otišli oni koji više nisu pokraj nas. Ovako činimo da onaj koji nas je napustio nikada ne padne u zaborav nego je dio našeg života zauvijek.

   Iako na blagdan Svih Svetih imamo običaj posjećivati grobove svojih najmilijih i najdražih koji nisu više s nama, u stvarnosti taj blagdan nas podsjeća na svece. Ljude koji su sav svoj život usmjerili na slavlje Boga, na činjenje dobrih i svetih djela i na prijateljstvo s Bogom. Sveci su prijatelji Božji. Njima se molimo. Od njih tražimo milost i zagovor. Njih slavimo. Po njima se zovemo. Sveci su most između Boga i čovjeka. Oni su ljudi koji su svojim milosnim životom postali Božji prijatelji. ažan i koristan susret koji uvelike može unaprijediti i naš župni pastoral.

   Dušni dan je blagdan kada posjećujemo groblja, palimo svijeće, molimo se Bogu za njih i donosimo cvijeće. Slavimo njihov drugi život u zajedništvu s Bogom. Tako su pokojni pokraj Boga i čine zajedništvo s njim. Mi činimo zajedništvo s Bogom i drugim ljudima živim ili pokojnim. Zato smatram ovaj blagdan blagdanom zajedništva i slavlja. Pripreme za zimu i san.

   Blagdani Svi Svetih i Dušni dan upućuju nas na temelj naše vjere, na blagdan Uskrsa koji slavimo u proljeće. Uskrsom se sve budi iz sna i vodi u novi život. Kao i proljećem budi se priroda i čini se sve novo kao nova prilika za bolji i ljepši život ili narednu godinu.

   Stoga proslavimo ovaj blagdan u zajedništvu s obitelji, s ljudima koji nam nešto znače. Povežimo staze i putove, gradove i sela koji nisu dugo bili povezani i slavimo novi život. Darujmo si ljubav i mir. To je ono što gradi zajedništvo.

Ivona Puškarić

Konferencija za tisak na završetku zasjedanja HBK u Gospiću

   U biskupskom ordinarijatu u Gospiću 18. listopada održana je konferencija za tisak vezana uz 35. plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije održanog u Gospiću. O temama i odlukama govorili su predsjednik Odbora HBK za sredstva društvene komunikacije riječki nadbiskup mons. Ivan Devčić te domaći biskup Mile Bogović i varaždinski biskup Josip Mrzljak.

   Nadbiskup Devčić je na početku istaknuo izvrsni prijam kojeg su hrvatski biskupi doživjeli na prostoru Ličko-senjske županije od Gospića do Senja gdje su boravili. Kao prvu temu o kojoj su biskupi na svom zasjedaju raspravljali nadbiskup Devčić je istaknuo "Pastoral sakramenata u župnoj zajednici". Bilo je to drugo čitanje, no zbog važnosti tog dokumenta i mišljenja drugih teoloških stručnjaka, a u cilju da se dobije što bolji direktorij ići će se i u treće čitanje, izvijestio je nadbiskup Devčić. Na zasjedanju je bilo govora i o osnivanju osnovnih katoličkih škola sa čime se najdalje otišlo u Šibenskoj biskupiji. Generalni tajnik HBK mons. Vjekoslav Huzjak izvijestio je biskupe da se ishodila građevinska dozvola za gradnju nove zgrade HBK u Zagrebu, čija je gradnja zbog skučenosti postojećeg prostora u kojem su smještena tijela HBK nužna. Na kraju je nadbiskup Devčić izvijestio ono što je novinare najviše zanimalo, a to je povijesna odluka da je po prvi puta za predsjednika HBK izabran biskup koji nije ujedno i zagrebački nadbiskup. Riječ je o biskupu đakovačkom i srijemskom Marinu Srakiću..

   Biskup domaćin mons. Mile Bogović je izrazio zadovoljstvo da su biskupi posjetili taj dio Hrvatske te se u razgovoru s najvišim gradskim i županijskim dužnosnicima kao i potpredsjednikom Hrvatskog sabora Darkom Milinovićem osvjedočili da Lika više ne spada u samo hrvatsko dno po razvijenosti, već je po BDP-u na trećem mjestu u Hrvatskoj. Varaždinski biskup Josip Mrzljak upoznao je novinare s predstojećim susretima mladih, 5. nacionalnim susretom u travnju iduće godine u Varaždinu, te Svjetskim susretom mladih u Sydneyu. Odgovarajući na pitanja novinara oko skorih izbora, biskupi su izvijestili kako će se o tome oglasiti kasnije.

> Biblijske večeri

   Nakon lijepog prošlogodišnjeg iskustva Biblijskih večeri u mjesecu studenom nastavit ćemo s ovim susretima. Prvi susret biti će u četvrtak, 8 studenog u 18.30 sati. Nakana je ovih susreta pobliže upoznati Božju riječ i bolje se pripremiti za nedjeljno euharistijsko slavlje. Vrata dvorane otvorena su za svih koji žele «lomiti» Božju riječ i usklađivati s njom svoj život, tj. dopustiti da Božja riječ bude zaista svjetlo u njihovom životu.

> Sastanak roditelja krizmanika

   Školska godina već se dobro razmahala. Ove godine pokušavamo na nov način pristupiti pripremi naših krizmanika za taj sakrament kršćanske inicijacije. O svemu tome i samom značenju sakramenta krizme želimo porazgovarati s roditeljima. Stoga pozivamo roditelje naših krizmanika na susret u nedjelju 18. studenoga u 16.30 sati u župnu dvoranu, a nakon toga na večernju svetu misu u 18 sati.

> Susreti za srednjoškolce

   Slijedeće godine u travnju održava se 5. nacionalni susret katoličke mladeži u Varaždinu. Želimo se za taj susret pripremiti i na njemu sudjelovati. Susret je pod geslom «Bijahu postojani…». Zajednički ćemo otkrivati u čemu je to prva Crkva bila postojana kako bi što dosljednije svjedočila Isusa Krista i njegovu Radosnu vijest spasenja. Pozivam sve srednjoškolce, naše bivše krizmanike da se uključe u ove susrete. Kroz mjesec studeni posjetit ćemo ih i u njihovim školskim klupama na satu vjeronauka. Prvi susret u župnoj dvorani biti će u utorak, 27. studenoga u 19 sati.