MOTIVACIJA I RADOST OBRAĆENJA

----Ove je godine Uskrs nekako “uranio”. Već početkom veljače ušli smo u ozbiljno i sveto vrijeme korizme. Znamo da je to vrijeme obilježeno: postom, molitvom i vlastitim obraćenjem, popravljanjem onoga što u našem životu ne ide najbolje, ispravljanjem osobnih mana i nedostataka. Jednom riječju korizma je obilježena nastojanjem da postanemo bolji, pred Bogom i ljudima.

----Pokušajmo malo dublje ući u motivaciju tih promjena na koje nas poziva Isus u svome evanđelju. Zašto se je potrebno obraćati, zašto se tako snažno naglašava potreba za obraćenjem, okretanjem od starog načina života? Zašto nije dovoljno dobro živjeti kao prije, kao do sada? Što nas pokreće da doista krenemo putem obraćenja?

----Za neke to će biti strah od moguće Božje kazne. Istina da Bog zlo kažnjava, a dobro nagrađuje, ali jednako tako daje svakome priliku da se obrati i zaživi novim životom. Ali prava motivacija za obraćenje nije strah od Božje kazne. Uostalom, zar Krist na vrhuncu svoje muke - na križu - izgleda kao onaj koji je došao prosuti svoj gnjev zemljom i naplatiti sve krivice. Sigurno ne! Upravo suprotno, Krist na križu izgleda kao onaj koji je na sebe preuzeo sve krivice, na sebi naplatio sve kazne i zauvijek došao ljude osloboditi od njihovih opačina. Sam reče: Nisam došao osuditi svijet, nego spasiti! S križa je molio: “Oče oprosti im jer ne znaju što čine!” Ako se ove korizme jače zagledamo u križ znat ćemo s njega pročitati kolikom nas je ljubavlju Bog ljubio i to će biti naš motiv za vlastito obraćenje = odgovoriti na Božju ljubav!

----Uzvratiti Gospodinu za sve što je za nas učinio - upravo na taj način da postanemo bolji, drugačiji, pred Bogom i ljudima.
----Možda nam još nešto nedostaje da odlučnije krenemo putem obraćenja i da vrijeme korizme ne doživimo kao teret? Čini se da smo zaboravili na ljepotu obraćenja. Svatko ponekad poželi izmjeniti sebe ili vidjeti malo idealniju sliku samoga sebe. Eto vremena, od Boga posvećenog, da i to dođe na red. Da nam se ostvari želja o samom sebi.
----Stoga neka nam ove korizme ne bude teško moliti, činiti pokoru, odreći se ponekog užitka kako bi i mi iskazali ljubav drugima, a ponajviše onima koji su potrebniji od nas. Upravo nas to mijenja. Neka Božja ljubav prema nama - bude motivacija, poticaj da učinimo svijet mrvicu boljim, uvijek mjenjajući najprije sebe sama i sigurno ćemo osjetiti radost.

20. ožujka – CVJETNICA – NEDJELJA MUKE GOSPODNJE sv. mise u 8.30, 10.30 i u 18 sati - u Hreljinu Ogulinskom sveta misa u 15 sati

HVALOSPJEV KRIŽU

----Tko su katekumeni? Katekumeni su odrasle osobe koje su se u zreloj dobi odlučile upoznati Krista i prihvatiti kršćanstvo kao svoj životni izbor. Prihvaćaju načela Kristova evanđelja kao svoja životna načela i uključuju se u život Crkve. U vazmenoj noći primaju sakramente krštenja, krizme i euharistije. U našoj župi ove se godine na “Tečaju vjere” svakog ponedjeljka kroz 6 mjeseci pripremalo 9 odraslih osoba za primanje svetih sakramenata.

CVJETNICA - NEDJELJA KRISTOVA SVEČANOG ULASKA U JERUZALEM I MUKE GOSPODNJE - Svete mise su
u 8.30 - blagoslov maslinovih grančica u župnom dvorištu i mala procesija do crkve
u 10.30 – blagoslov maslinovih grančica u župnom dvorištu i velika procesija do crkve i u 18 sati. Sudjelovanjem u procesiji na Cvjetnicu, Krista ispovijedamo svojim Spasiteljem i Kraljem. Slijedimo Krista koji pobjedonosno ulazi u Jeruzalem podnijeti muku za naše spasenje. Želimo ga slijediti na njegovu putu kako bismo ga mogli slijediti i u uskrsnuću, kad ponovno dođe u slavi. Tada ćemo opet moći klicati: “Blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje.

VELIKI ČETVRTAK - MISA VEČERE GOSPODNJE – 24. ožujka
u 18 sati i nakon mise kratko bdjenje s Isusom u Getsemaniju.
----Iz evanđelja te večeri: “Isus je znao da je došao njegov čas da prijeđe s ovoga svijeta Ocu, budući da je ljubio svoje, one u svijetu, do kraja ih je ljubio…. Ako dakle ja - Gospodin i Učitelj - vama oprah noge, treba da i vi činite kao što ja vama učinih.” (Iv 13)

VELIKI PETAK - OBREDI VELIKOG PETKA – 25. ožujkau 18 sati: Služba Riječi - Sveopća molitva - Klanjanje križu - Sveta Pričest
----Milostinja ide za održavanje Svetog Groba u Jeruzalemu. - Klanjamo ti se Kriste i blagoslivljamo te jer si po svome svetom križu otkupio svijet!

VELIKA SUBOTA – 26. ožujka
Prijepodne od 9 - 12 sati mogućnost svete ispovijedi i pohoda bolesncima.
----VAZMENO BDJENJE - SLAVLJE USKRSNUĆA GOSPODNJEGA u 20 sati.
Za vrijeme bdijenja slavit ćemo sakramente krštenja i krizme za naše katekumene. Te noći svi smo pozvani obnoviti svoja krsna obećanja zagledani u darovanu vječnost, u koju nam uskrsnuli Krist otvara put. Poslije slavlja biti će i blagoslov jela.

SRETAN I BLAGOSLOVLJEN USKRS !

GODINA EUHARISTIJE (4):
EUHARISTIJA GRADI ZAJEDNICU

----"Crkva čini Euharistiju, a Euharistija čini Crkvu" - to je staro pravilo koje izražava odnos Crkve i Euharistije. Crkva čini Euharistiju po Kristovoj želji i nalogu. Ona je čini kao zajednica. Euharistiju si nitko pojedinačno ne može privatizirati, jer ju je Gospodin ostavio zajednici. Najranija nam povijest Crkve svjedoči da je zajednica bila subjekt Euharistijskog čina i bez nje se Euharistija nije slavila. Ona nije bila nešto pridodano Euharistiji, on nije bila nešto izvan Euharistije, njezin objekt.

----Krivo bi bilo shvatiti zajednicu samo kao euharistijskog promatrača ili pobožnu publiku ili statiste koji trebaju biti samo prisutni. Zajednica je djelatnik Euharistije, ali ne sama već skupa s Kristom. U crkvenom dokumentu kojim se uređuje slavljenje euharistije stoji: "Misno slavlje, kao djelo Krista i hijerarhijski uređenog Božjeg naroda, središte je svega kršćanskog života, koliko za opću Crkvu toliko i za mjesnu, a tako i za pojedine vjernike." Euharistija je, znači jedan zajednički čin Krista i hijerarhijski (tj. sa službama, osobito biskup i prezbiter!) uređenog Božjeg naroda. Zato zajednica nije Euharistiji sporedna, već skupa s Kristom djelatnik njezin. U istom dokumentu stoji: "Gospodnja večera ili misa jest sveti sastanak, odnosno zbor Božjeg naroda koji se sastaje u jedno da pod vodstvom svećenika proslavi Gospodnji spomen-čin." Euharistija je, dakle, zborovanje zajednice.

----Tako je to bilo i na zadnjoj večeri gdje je Isus ustanovio Euharistiju. Dogodilo se to u ambijentu zajednice. Zadnja večera je bila obiteljska večera (to je bitni element svake pashalne večere!), čin obitelji koju je predvodio kućedomaćin. Tako su to apostoli i shvatili, kako nam to svjedoče i Djela apostolska:

----"Svaki bi dan jednodušno i postojano hrlili u Hram, u kućama bi lomili kruh te, u radosti i prostodušnosti srca, zajednički uzimali hranu, hvaleći Boga i uživajući naklonost svega naroda. Gospodin je pak danomice zajednici pridruživao spasenike". (Dj 2,46-47).

----I euharistijski su znakovi, znakovi zajedništva! Na to nas upozorava već i apostol Pavao: Čaša blagoslovna koju blagoslivljamo, nije li zajedništvo krvi Kristove? Kruh koji lomimo nije li zajedništvo tijela Kristova? Budući da je jedan kruh, jedno smo tijelo mi mnogi; ta svi smo dionici istoga kruha! (usp. 1Kor 10,16-17). Poruka ovoga teksta je upravo u tome da Euharistija sabire mnoge i različite ljude i čini da oni postaju jedno, kao što je jedan kruh koji lomimo. Možda je Pavao ovdje imao pred očima staru kršćansku euharistijsku molitvu, koju je malo kasnije zabilježio spis "Didahe" (upute apostolske): "Kao što bijaše ovaj razlomljeni kruh raspršen po bregovima, i sabran postade jedan, tako neka se sabere tvoja Crkva s krajeva zemlje u tvoje kraljevstvo" (9,4). Isto je i s vinom, koje je od mnogo bobica različitih grozdova postalo jedno. Tako i kruh i vino svojom znakovitošću ukazuju na to što Euharistija čini: ona mnoge povezuje u jedno zajedništvo!

PRIGODA ZA SVETU ISPOVIJED

----Korizma je vrijeme obraćenja, a istinskog obraćenja nema bez valjane svete ispovijedi. Zađimo u svoju savijest, prepoznajmo svoje grijehe da ih Bog može oprostiti. “Božje nam svjetlo sjalo u srcu. Bog neka nam dade spoznati naše grijehe i upoznati Božje milosrđe.” Mogućnost za svetu ispovijed je svake večeri pola sata prije večernje svete mise - u 17.30 sati. - Vidi kalendar!